PARK PRIRODE TELAŠĆICA | Uvala Telašćica, Slano Jezero Mir, Strmac, Taljurić | Turizam Na Dugom Otoku | DUGI OTOK, ZADARSKA ŽUPANIJA

PARK PRIRODE TELAŠĆICA Uvala Telašćica, Slano Jezero Mir, Strmac, Taljurić Turizam Na Dugom Otoku DUGI OTOK, ZADARSKA ŽUPANIJA
PARK PRIRODE TELAŠĆICA | Uvala Telašćica, Slano Jezero Mir, Strmac, Taljurić | Turizam Na Dugom Otoku
DUGI OTOK, ZADARSKA ŽUPANIJA

 

PARK PRIRODE TELAŠĆICA | Uvala Telašćica, Slano Jezero Mir, Strmac, Taljurić | Turizam Na Dugom Otoku | DUGI OTOK, ZADARSKA ŽUPANIJAPARK PRIRODE TELAŠĆICA | Uvala Telašćica smještena je u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok.
Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, bogatstvu i značaju, ova uvala, okružena s 13 otoka i otočića, a sadrži i šest otočića unutar uvale, proglašena je Parkom prirode 1988.
Status zaštićenog područja dobila je još 1980. zahvaljujući svojem iznimno vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, vrijednim zajednicama morskog dna te zanimljivom arheološkom nasljeđu.


Područje Parka prirode Telašćica je područje bogato suprotnostima, tihim i mirnim plažama i položenom obalom s jedne strane i divljim strmim klifovima s druge strane, područje šuma alepskog bora i hrasta crnike s jedne strane, te ogoljelog kamenjara s druge, područje obrađenih polja prekrivenih vinogradima i maslinicima, ali i područje degradiranih oblika vegetacije koja prekriva suha staništa.

Tri temeljna fenomena predstavljaju osnovna obilježja ovog područja: jedinstvena uvala Telašćica kao najsigurnija, najljepša i najveća prirodna luka u Jadranskom moru, u kojoj su 25 malih plaža, strmci otoka Dugi otok ili takozvane “stene“, koje se uzdižu do 161 metar nad morem i spuštaju se u dubinu do 90 m, i konačno slano jezero “Mir” s ljekovitim svojstvima.

Najslikovitiji među otocima je otok Katina, a najneobičniji zasigurno Taljurić.
Ukupna površina Parka prirode je 70,50 km2 i to 25,95 km2 na Dugom otoku i susjednim otočićima te 44,55 km2 na moru.
U okolini su predivne obrađene livade, a na brežuljcima bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta i jednako bogatom faunom.
Podmorski svijet broji preko 300 biljnih i 300 životinjskih vrsta.

Više od 2.500 sunčanih sati godišnje, srednja siječanjska temperatura viša od 7°C i srednja godišnja viša od 16°C, obilježja su klime tog prostora. Zimi more ima približno 13°C, a ljeti približno 23°C.
O tome da je Telašćica od davnine napučen kraj svjedoče ostaci rimskih građevina u Maloj Proversi, kao i brojne predromaničke crkvice, među kojima se ističe crkva sv. Ivana u Stivanjem polju, a o tome da su počeci ribarstva u Hrvata započeli baš na ovim obalama svjedoči prvi zapis o ribarstvu s kraja X stoljeća.


U PARKU PRIRODE TELAŠĆICA moguće je roniti na nekoliko atraktivnih mjesta u blizini klifova, te šetati po zanimljivim mjestima, a prekrasan pogled s vidikovca Grpašćak ne smije se propustiti.

Ovo, te još mnogo toga, privuklo je i privlači posjetitelje u uvalu Telašćica, koja kao Park prirode Republike Hrvatske pripada visokoj kategoriji zaštićenih dijelova prirode, što ona i zaslužuje.

U blizini Parka prirode Telašćica su i tri hrvatska nacionalna parka: NP Kornati, NP Paklenica i NP Krka, te dva parka prirode PP Vransko jezero i PP Velebit.


Osnovni podaci o parku prirode Telašćica

  • OBUHVAT: južni dio Dugog otoka, pripadajućih otočića i dijela akvatorija u sastavu Zadarske županije
  • POVRŠINA: ukupna 70,50km2=mora 44,55km2+kopna 25,95km2
  • AKT I GODINA OSNIVANJAJA: Zakon o proglašenju Parka prirode “Telašćica” (N.N. 14/88); 1988.
  • NAJVEĆA DUBINA UVALE TELAŠĆICA: 67 m
  • NAJVEĆA VISINA “STENA”: Grpaščak 161 m
  • NAJVEĆA DUBINA MORA ISPOD “STENA”: 85 m
  • NAJVEĆA VISINA: Mrzlovica 198 m
  • NAJBLIŽE NASELJE: Sali
  • IME: Telašćica – u Srednjem vijeku Tilagus – dobila je ime po tome što izgleda kao tri spojena jezera       koja se nadovezuju jedno na drugo.

PARK PRIRODE TELAŠĆICA – FLORA & FAUNA

PARK PRIRODE TELAŠĆICA

PARK PRIRODE TELAŠĆICA | Uvala Telašćica, Slano Jezero Mir, Strmac, Taljurić | Turizam Na Dugom Otoku | DUGI OTOK, ZADARSKA ŽUPANIJA

PARK PRIRODE TELAŠĆICA | Uvala Telašćica, Slano Jezero Mir, Strmac, Taljurić | Turizam Na Dugom Otoku
DUGI OTOK, ZADARSKA ŽUPANIJA
Javna ustanova “Park prirode Telašćica”
Adresa: Sali IV 2, HR-23281 Sali
Tel / Fax: +385 23 377 096
E-mail: telascica@telascica.hr
Web: http://pp-telascica.hr
Facebook: https://www.facebook.com/telascica/
Google+: https://plus.google.com/101848458455379659356

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KAŠTELA | Turizam, Smještaj, Kulturna Baština, Gastronomija, Vinarstvo, Oglašavanje, Marketing | GRAD KAŠTELA

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KAŠTELA cover
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KAŠTELA | Turizam, Smještaj, Kulturna Baština, Gastronomija, Vinarstvo, Oglašavanje, Marketing | GRAD KAŠTELA
TURIZAM, SMJEŠTAJ, DOGAĐANJA GRADA KAŠTELA

KAŠTELANSKE PLAŽE
Kaštelanska mjesta smještena su uz obalu Kaštelanskog zaljeva i svako mjesto ima prekrasne plaže ili mjesta za kupanje. Od zapada prema istoku, po mjestima nalaze se slijedeće plaže:
Kaštel Štafilić: Divulje, Stari Resnik, Resnik, Bile, Gabine
Kaštel Novi: Porat
Kaštel Stari: Đardin, Štalija, Palace
Kaštel Lukšić: Rušinac, Šoulavy, Poštanski
Kaštel Kambelovac: Baletna škola, Mala punta, Bilajka, Torac
Kaštel Gomilica: Torac, Kamp
Kaštel Sućurac: Sokolana, Gojača

NOĆNI ŽIVOT
Kaštela imaju dugogodišnju tradiciju u održavanju Kaštelanskog kulturnog i zabavnog ljeta od 01.07.-31.08., a u tom razdoblju održava se više od 100 različitih događanja: koncerata ozbiljne i limene glazbe, koncerata ženskih i muških klapa, nastupa folklornih društava, kazališnih predstava  i pučkih / ribarskih fešta. Za svaki ukus ponešto!
Brojni restorani, konobe i terase nude izvornu domaću ali i  internacionalnu kuhinju i izvrsna vina, što će svaku večer pretvoriti u nezaboravan doživljaj Kaštela.

SPORT & AKTIVNOST
Kaštela su grad sporta ! U Kaštelima postoje 3 nogometna kluba, 3 odbojkaška (1 muški i 2 ženska), zatim košarkaški i rukometni klubovi (muški i ženski), jedriličarski, veslački klubovi, mažoret klubovi, a i veliki broj klubova u pojedinačnim športovima: borilačkim, gimnastičarskim, atletskim, tenis.
Naši gosti imaju puno mogućnosti za uključenje u sportske aktivnosti, a preporučamo: jedrenje, veslanje, tenis, ronjenje, planinarenje i pješačenje, te sve popularnije bicikliranje na obroncima Kozjaka.

GASTRONOMIJA GRADA KAŠTELA

Kaštela su poznata kao mjesto bogate gastronomske tradicije sa naglaskom na mediteransku prehranu: puno ribe na sve načine (kuhane, pečene i grilane), povrća (bob i Dani o boba!! ), voća i kolača, a i mesni specijaliteti su kaštelanska tradicija (pašticada ili peka).

VINARSTVO GRADA KAŠTELA

Naravno uz dobro jelo ide i dobro vino, a kaštelanska vina , posebno Crljenak kaštelanski (predak poznatog američkog Zinfandela) je kaštelanski ponos. Posjetite nas i zasigurno ćete uživati u svakom trenutku provedenom u našim poznatim restoranima, konobama ili kušaonicama…

KULTURNA BAŠTINA GRADA KAŠTELA

Na području Grada Kaštela svoj su trag ostavila sva povijesna razdoblja; tu je lovio pračovjek iz starog kamenog doba (Mujina pećina na zapadnim obroncima s nalazima koji potječu iz 45 000 g. prije Krista).

Na Kozjaku se i danas nalaze mnogobrojni nalazi koji potječu iz ilirskog razdoblja.

Za vrijeme grčke i rimske vlasti Kaštela doživljavaju gospodarski procvat i civilizacijski rast o čemu svjedoče ostaci mnogih antičkih vila i naselja Siculi smještenog na Resniku.

Hrvati su u 7. stoljeću naselili blage padine Kozjaka o čemu, kao nijemi svjedoci toga vremena, svjedoče starohrvatske crkvice.

Trogirski i splitski vlastelini su zajedno sa crkvenim velikodostojanstvenicima na obali mora ili na hridima izgrađivali kaštele kako bi zaštitili ljetinu i seljake. Sve su to radili uz odobrenje venecijanskih vlasti. Tako utvrđeni dvorci – kašteli zaista su sa svojim kulama, opkopima, puškarnicama i pokretnim mostovima prema kopnu djelovali kao utvrde. Sa strane okrenute moru izgrađivani su u stilu renesansnih ljetnikovaca, sa širokim prozorima i balkonima. Žitelji starih sela smještenih na padinama Kozjaka oko kaštela su potražili utočište i sigurnost i izgradili nova utvrđena naselja.

Poljoprivreda, maslinarstvo i vinogradarstvo su stoljećima bile najvažnije grane gospodarstva i temelji ekonomske moći ovog područja. O tome svjedoče velike crkve sa zvonicima (koje su ukrašavali poznati umjetnici tog vremena), srebrni i zlatni zavjetni darovi koji se i danas čuvaju u crkvenim riznicama, te narodna nošnja poznata po zlatnim ukrasima i zlatovezu.

Oko 16 kaštela izgrađeno je sedam sela: Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac, koja su rasla, razvijala se i konačno spojila u grad Kaštela.
U svojim gradskim jezgrama su do danas zadržala autohtonu dalmatinsku arhitekturu, kuće sa solarima, balaturama, konobama, kaletama i trgovima.

OGLAŠAVANJE I MARKETING GRADA KAŠTELA

ZA OGLAŠAVANJE SMJEŠTAJA, UGOSTITELJSKIH PONUDA I MARKETING GRADA KAŠTELA KONTAKTIRAJTE TURISTIČKU ZAJEDNICU GRADA KAŠTELA

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KAŠTELA
ADRESA: Dvorac Vitturi, Brce 1
21 215 Kaštel Lukšić
Tel/fax: +385 21 227 933
E-mail: info@kastela-info.hr
Web: www.kastela-info.hr
FACEBOOK

INFO URED
ADRESA: Dvorac Ćipiko, Obala kralja Tomislava 14/1
21 216 Kaštel Stari
Tel/fax: +385 21 232-044